Rak je vodeći javnozdravstveni problem razvijenog svijeta. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, nažalost, broj ljudi oboljelih od raka nastavit će rasti, a do 2035. godine očekuje se udvostručenje broja novooboljelih. Stoga je priprema zdravstvenih sustava za navedenu trajnu epidemiju raka važnija nego ikad.

Međunarodne agencije za istraživanje raka za 2018. godinu (temeljene na podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo) govore o 25 221 novom slučaju raka u Hrvatskoj i 14 439 smrti uzrokovanih zloćudnim bolestima. Na svakih pet novootkrivenih zloćudnih bolesti, tri osobe umiru od raka, što je omjer u kojem značajno zaostajemo za razvijenijim europskim zemljama, ali i nekim zemljama u okruženju.

Koji su točni razlozi lošeg odnosa smrtnosti od raka i pojavnosti raka u Hrvatskoj? Najvjerojatniji su razlozi multifaktorijalni i uključuju veliku izloženost štetnim utjecajima (ponajviše pušenje i pretilost), nedostatak kvalitetnih programa primarne prevencije, slabu zdravstvenu prosvijećenost i nedostatne programe rane detekcije raka, kasniju dijagnozu, višu zastupljenost smrtonosnijih oblika raka, slabiju dostupnost kvalitetne onkološke skrbi, nedostatak radioterapijske i druge skupe i sofisticirane opreme, nedostatak istinske multidisciplinarnosti u onkologiji, nedostatak kvalitetnih baza onkoloških podataka i kontrole kvalitete i u konačnici, nedovoljno ulaganje u sve aspekte onkologije, od edukacije, preko znanosti do liječenja i suportivno simptomatske skrbi za onkološke bolesnike.

Prepoznavši problem raka, vjerojatne glavne razloge lošijih onkoloških rezultata u Hrvatskoj i potrebu organiziranog, sveobuhvatnog i trajnog rješenja, ukazala se potreba za izradom Nacionalnog plana protiv raka (NPPR), temeljnog dokumenta kojim bi se Republika Hrvatska na najbolji način nosila s navedenim problemom raka danas i sutra.

Nacionalni plan kroz svojih 20 poglavlja daje uvid u postojeću onkološku situaciju, njezine nedostatke te nudi načine za njihovo rješavanje i prijedloge za poduzimanje konkretnih strukturnih, organizacijskih i financijskih mjera koje su potrebne, uz definiranje prioriteta u provođenju onkološke skrbi.

Što je cilj Nacionalnog plana protiv raka? Značajno smanjiti pobol i smrtnost od raka, uz optimalizaciju troškova svih vidova onkološke skrbi. Primjeri zemalja zapadne Europe koji imaju značajno bolje rezultate onkološkog liječenja od nas, a koji su iste polučili kroz svoje planove, ulijevaju optimizam.

Uspjeh Nacionalnog plana protiv raka počivat će na njegovoj kvaliteti, realnosti (prvenstveno ekonomskoj, a isto tako i kadrovskoj), primjenjivosti, ali jednako važno i spremnosti svih sudionika (zdravstvenih djelatnika, zdravstvenog sustava i zdravstvene i ukupne nacionalne politike, bolesnika i njihovih udruga, gospodarstva, medija i široke, opće javnosti) za njegovu cjelovitu i potpunu implementaciju.

 

Uvjereni u uspjeh Nacionalnog plana pozivamo sve sudionike, sve građane Republike Hrvatske da nam se pridruže u izradi i provođenju ovog plana, iznimno važnog za opstojnost nacije.

 

Uz srdačan pozdrav,

 

Povjerenstvo za izradu Nacionalnog plana protiv raka

Način rada na Nacionalnom planu protiv raka:

 

Povjerenstvo za izradu Plana oformljeno je od vodećih onkoloških stručnjaka svih profila i predstavnika bolesnika. Navedeno Povjerenstvo organiziralo je 20 radnih grupa koje su u daljnjem tekstu izradile definirane predloške teksta za Vaš uvid, uvid najšire javnosti, široku raspravu te pripremu teksta za formalnu javnu raspravu kroz pravne i organizacijske sustave Vlade Republike Hrvatske.

Četiri  poglavlja (8., 10., 14. i 16.) imaju i prijedlog financijskog okvira, vrste financijskog utjecaja na proračun RH. Cilj nam je pokušati izraditi farmakoekonomsku analizu Plana tijekom sljedećih tjedana, odnosno pokušati izračunati kakav će društveni, financijski i zdravstveni učinak Plan imati. Za njegovo se provođenje moraju osigurati sredstva te planirati ciljana ulaganja u onkološku skrb tamo gdje su najpotrebnija i gdje će imati najviše pozitivnih utjecaja. Plan ne smije biti samo lista želja, jer takav nikada neće zaživjeti u stvarnosti.

Vaše savjete, primjedbe, prijedloge i mišljenja možete napisati na internetskoj stranici Nacionalnog plana protiv raka koja je osmišljena da bi isti bio što dostupniji Vašem uvidu i u konačnici što bolji za sve nas.

 

Unaprijed se zahvaljujemo na pomoći u izradi Plana.

 

  1. Poštovani,
    Kao prvo, svakako treba pohvaliti ovu inicijativu koja je od velike važnosti!
    Smatram da i dalje treba intenzivno nastaviti s redovitim programom za rano otkrivanje raka i stalno putem medija osvješćivati građane o važnosti odazivanja na pozive za predviđene pretrage.
    Također, nadograditi ga s još dodatnim pretragama koje su važne za prevenciju i ranog otkrivanje raka.
    Evidentirati na temelju toga osobe koje spadaju u rizičnu skupinu i njih na taj način tretirati, odnosno za njih predvidjeti dodatni program, kao što su učestaliji pozivi s terminima za potrebne, ciljane pretrage ( napr. kada nalaz mamografije upućuje na USG pregled dojki 2x godišnje ili poziv na već dogovoreni pregled kod onkologa) kako bi građani izbjegli dugotrajno čekanje na termine.
    Na taj način prevencija bi bila kvalitetnija i sveobuhvatna i usmjerena na ono što je cilj ovog plana, rano otkrivanje raka i visoki postotak izlječenja.
    S poštovanjem,
    Jadranka Brigljeviđ

  2. U hrvatskoj se stope raka povećavaju zbog izuzetno nezdrave prehrane. Pdv na svu zdravu hranu bi trebao biti 0 (voće, povrće, orašasti plodovi, žitarice). Dok bi mesne prerađevine i crveno meso trebalo dodatno oporezivati ili barem informirati javnost o njihovoj štetnosti. Mnogo ljudi ni nezna da su te namirnice svrstane u broj 1 grupu kancerogenih tvari prema svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Drugi najčešći uzročnik karcinoma dojki i prostate su mlijeko i mliječni proizvodi. Kad bi ljudi značajno smanjili konzumaciju tih proizvoda, stope raka bi se prepolovile, ali ne samo raka, nego i dijabetesa i srčanih bolesti. Rak je bolest koju tijelo stvori samo, te ga samo može i izlječiti pravilnom prehranom.

  3. Poštovani
    Moram primjetiti da se u dijelu o liječenju malignih bolesti u potunosti izostavilo područje kje uz sustavno liječenje, radioteraiju i kirurgiju u svim zapadnim zemljama zauzima sve više jednu od glavnih uloga u učinkovitom liječenju a to su postuci intervencijske radiologije tj. onkoogije.
    Perkutani zahvati mikrovalne ablacije pod kontrolom CT-a umjesto otvorenih operacija i kemoembolizacija tumora su područja u koje sve onkološke bolnice u Euroi najviše ulažu prilikom nabave opreme, dok je taj dio uopće zaboravljen spomenuti u nvom nacionalnom planu. Trenutno se primjerice termalna ablacija tumora izvodi samo u dva centra u Hrvatskoj i većina onkologa i kirurga ne zna ništa o tome što je velika sramota i smatram da od obavezno taj dio mora biti ukjučen u novi plan i stvarno me čudi da već nije.
    Sa štovanjem

  4. Poštovani,

    evo nekoliko komentara na predloženi Nacionalni plan:

    1) predloženi dokument dominantno odražava zdravstveno-medicinske uvide te sukladno toj “supply” perspektivi predlaže intervencije.
    Preporuka: Plan treba preoblikvati te bazirati na situacijskoj analizi: potreba (općih i specifičnih) tzv. “need” perspektivi te vrednovanju resursa.
    2) predložene intervencije su naglašeno vezane uz pojedine domene pa se stječe dojam izražene izoliranosti u pojedinom “tematskom modulu” intervencija (prevencija, dg, th,…).
    Preporuka: Plan treba strukturirati da se jasno prepoznaju komponente kvalitete na koje se želi utjecati i kako: Inputi (prostor, ljudi, oprema) te procesi (klinički i organizacijski) iz kojih je vidljiva jasna povezanost svih faza i dionika u skrbi za građane.
    3) iz dokumenta na webu nije jasno vidljivo kako je zamišljeno upravljanje cijelim Planom kao niti uloge i odgovornosti.
    Preporuka: Plan prikazati i kroz jedinstven upravljački sustav s jasnom vizijom cjelovitog upravljanja (“stewardship”)

    Stojim Vam na raspolaganju za sve dodatne informacijei pojašnjenja.

    S poštovanjem,
    Aleksandar Džakula

  5. Poštovani,
    svakako treba prvo zahvaliti Ministarstvu zdravstva što se upustilo u ovaj zahtjevan poduhvat izrade Nacionalnog plana protiv raka te Povjerenstvu za izradu i praćenje Nacionalnog plana za borbu protiv zloćudnih bolesti (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) i svim članicama i članovima radnih skupina na vjerujem velikom trudu kao preduvjetu da imamo kvalitetnu podlogu za javnu raspravu o ovom Nacrtu prijedloga Nacionalnog plana protiv raka (u daljnjem tekstu Nacrt prijedloga) stavljenom na mrežnu stranicu.
    Odmah a vjerujem i svi dosadašnji sudionici javne rasprave unaprijed zahvaljujem i na povratnim informacijama na zapažanja iznesena u ovoj javnoj raspravi.
    Potrebno je odmah reći da ovaj Nacrt prijedloga donosi izvrstan pregled onkološke problematike u Hrvatskoj s preporukama smjernica poboljšanja stanja te osnovu za najširu javnu raspravu o ovom izuzetno važnom dijelu zdravstvene zaštite.
    Kako do sada šira stručna javnost čini mi se nije bila do kraja upoznata s detaljima metodologije izrade ovog Nacrta prijedloga koji pretpostavljam treba imati dugoročnu ključnu ulogu ne samo u organizaciji i provođenju onkološke zaštite već pristupu zdravlju pa i gospodarstvu i društvu u cjelini, slobodan sam iznijeti neka općenita zapažanja. Ona su potaknuta i raspravom koju smo imali na sastanku Hrvatskog društva za onkologiju i radioterapiju Hrvatskog liječničkog zbora, stručnom društvu specijalistica i specijalista onkologije i radioterapije koji su desetljećima jedni od ključnih profesionalaca u brizi o onkološkim bolesnicima. Također svjestan sam da je ovo ipak prvi ovako sistematičan rad na stvaranju ovog dokumenta te očekivano ima poteškoće koje se mogu premostiti kroz daljnji rad na dokumentu.
    Nacionalni plan bi za razliku od strategije pretpostavljam po svojoj definiciji trebao biti izvršni dokument koji jasno, sveobuhvatno, jednoznačno na temelju vjerodostojnih temeljitih prethodnih analiza i u dogovoru svih dionika budućeg provođenja plana nudi postupke, vremenske rokove, financijske parametre, upravljačke procedure, kontrolne mehanizme i ostale nužne preduvjete neophodne za njegovo provođenje i postizanje njegovih ciljeva.
    Kako je i nacionalan, njegovo stvaranje i donošenje bi trebalo imati najširi društveni i stručni konsenzus.
    Povjerenstvo odmah u uvodu za ovu javnu raspravu pokrenutu krajem listopada 2018. navodi i glavni nedostatak ovog Nacrta prijedloga kojeg su kao iskusni stručnjaci i njegovi tvorci opravdano svjesni:
    „Četiri poglavlja (8., 10., 14. i 16.) imaju i prijedlog financijskog okvira, vrste financijskog utjecaja na proračun RH. Cilj nam je pokušati izraditi farmakoekonomsku analizu Plana tijekom sljedećih tjedana, odnosno pokušati izračunati kakav će društveni, financijski i zdravstveni učinak Plan imati. Za njegovo se provođenje moraju osigurati sredstva te planirati ciljana ulaganja u onkološku skrb tamo gdje su najpotrebnija i gdje će imati najviše pozitivnih utjecaja. Plan ne smije biti samo lista želja, jer takav nikada neće zaživjeti u stvarnosti.”
    Budući, vjerojatno zbog kratkoće vremena, ti pokušaji financijske analize nisu na žalost učinjeni ili nisu urodili plodom tijekom izrade i prije stavljanja ovog Nacrta prijedloga u javnu raspravu, temeljite stručne i nepristrane farmakoekonomske te sve ostale analize ekonomike zdravstva neophodno je učiniti kao temeljni kamen za doradu Nacrta prijedloga Nacionalnog plana i svakako prije ponovnog stavljanja Nacrta prijedloga na javnu raspravu.
    Također potrebno je dogovorno odrediti i prioritete pojedinih segmenata Nacionalnog plana jer financijska sredstva i drugi resursi su ograničeni te razumljivo nije sve moguće odmah učiniti.
    Budući je poznato da veliki dio ukupnih zdravstvenih sredstava ide za liječenje onkoloških bolesti te je u stalnom porastu, način ulaganja javnih sredstava iz poreza i prireza građana i sredstava osiguranika HZZO-a zahtijeva ozbiljnu stručnu i javnu raspravu. Naročito iz razloga što sredstva osigurana za zdravstvenu zaštitu u Republici Hrvatskoj trebaju pravično pokrivati cjelokupnu zdravstvenu problematiku a ne samo onkološke bolesti.
    Dobra utemeljenost i transparentnost Nacionalnog plana kao i jasni financijski parametri neophodni su i s gospodarskog gledišta, bilo zbog poželjne partnerske suradnje sa zdravstvenom industrijom koja svojim proizvodima i uslugama sudjeluje ključno u onkološkoj zaštiti, bilo zbog najavljenog prikupljanja sredstava za provođenje Nacionalnog plana iz gospodarstva (farmaceutska i duhanska industrija i sl.).
    Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) i Ministarstvo financija RH kao glavni nositelji financijskog sustava po pitanju svih zahvata u zdravstvu uz Ministarstvo zdravstva trebaju neophodno aktivno sudjelovati u samoj izradi Nacrta prijedloga. Poželjno je uključiti u raspravu i druge zdravstvene osiguravatelje.
    Mišljenja sam da je bez njihovog aktivnog učešća i uklapanja u njihove razvojne projekcije nemoguće napraviti Nacionalni plan koji će biti u narednim godinama uspješno provođen a pogotovo da ima kontinuirani tijek.
    I svjetska iskustva govore da za uspješnu provedbu Nacionalnog plana najčešće nedostaju definirani načini financiranja, alokacija tih sredstava u određenom vremenskom periodu i upravljanje izvršenjem plana.
    Na žalost uzimajući u obzir činjenicu da su financijska planiranja dugoročna te da su i već doneseni godišnji proračuni i financijski planovi na razini države i HZZO-a, po mom mišljenju ako se želi relativno brzo ići u prihvaćanje Nacrta prijedloga Nacionalnog plana, kako se najavljuje, nemoguće ga je kvalitetno temeljito doraditi u kratkom vremenu.
    Kako i članovi Povjerenstva i radnih skupina te djelatnici Ministarstava i HZZO-a a u konačnici svi mi imaju i druge radne obveze te uz potrebnu široku i temeljitu javnu raspravu, da bi se donio sveobuhvatan i ujednačen nacionalan plan sa svim detaljima iziskuje možda i 6 -12 mjeseci rada i prolaska kroz sve instance.
    Činjenice da u ostalim zemljama EU ovakvo planiranje je već dosta zaživjelo a i da ga naša javnost željno očekuje mogu naravno biti okidač da se ide u brzo prihvaćanje i bez kvalitetnog ujednačavanja svih poglavlja te potpunog financijskog i provedbenog dijela i time bojim se propuštajući priliku da donesemo Nacionalni plan koji će kompletno ispuniti svoju neophodnu ulogu.
    Iz tih razloga budući već imamo obavljen ogroman posao vidljiv u ovom Nacrtu prijedloga čini se razumnim kompromisom da se ovaj Nacrt prijedloga iskoristi kao temelj za brzo donošenje službenih Smjernica za Nacionalni plan protiv raka na osnovi kojih bi se u što kraćem roku (možda i do kraja 2019.) donio kvalitetan, zaokružen i nadasve ostvariv Nacionalni plan.
    Nacrt prijedloga Smjernica bi prije službenog donošenja trebalo po poglavljima ujednačiti i jasno naznačiti što će budući Nacionalni plan sadržavati, tko će još učiniti eventualne potrebne dodatne analize, projekcije te svakako rok donošenja Nacionalnog plana.
    U fazi donošenja ovako strateški dugoročno važnog i kompleksnog dokumenta kao što je sigurno Nacionalni plan protiv raka a za kojeg želimo da bude i proveden, prethodna izrada Smjernica je svakako dobrodošao iskorak u pravom smjeru te nije neuobičajan u praksi.
    Prividno odgađanje donošenja Nacionalnog plana već „samo” Smjernica naravno ne spriječava da se izvode akcije za koje su osigurana sredstva ili koje ne iziskuju velike materijalne, ljudske ili organizacijske napore a uklopile bi se u Nacionalni plan.
    U slučaju da se na preporuku Povjerenstva ipak odluči u Ministarstvu zdravstva odmah ići temeljem ovog Nacrta prijedloga u službeno donošenje Nacionalnog plana, mišljenja sam da ga treba još temeljito doraditi i unijeti u njega sve ono što jedan nacionalni plan treba imati ako želimo njegovu jasnoću izvedbe, financijsku održivost a i pravičnost za građane Republike Hrvatske iz svih njenih krajeva te time i uspjeh.
    Potpuno bih se složio s ovom rečenicom Povjerenstva iz uvoda u ovu javnu raspravu: „Uspjeh Nacionalnog plana protiv raka počivat će na njegovoj kvaliteti, realnosti (prvenstveno ekonomskoj, a isto tako i kadrovskoj), primjenjivosti, ali jednako važno i spremnosti svih sudionika (zdravstvenih djelatnika, zdravstvenog sustava i zdravstvene i ukupne nacionalne politike, bolesnika i njihovih udruga, gospodarstva, medija i široke, opće javnosti) za njegovu cjelovitu i potpunu implementaciju.”
    Iskustvo nas uči da bez najšire rasprave i podrške svih dionika te dovoljno raspoloživih resursa i vremena velika je vjerojatnost da većina ciljeva nekog plana pa tako i ovog Nacionalnog plana ostanu mrtvo slovo na papiru.
    Još jednom bi zahvalio Ministarstvu zdravstva, Povjerenstvu i svim članicama i članovima radnih skupina na ovom velikom trudu uz prijedlog da se ovaj Nacrt prijedloga
    ili za prvu ruku uzme kao Nacrt prijedloga Smjernica za Nacionalni plan protiv raka, doradi te službeno i donese kao Smjernice za Nacionalni plan protiv raka a zatim odmah nastavi izrada Nacionalnog plana
    ili da se Povjerenstvu dadne dodatno vrijeme (minimalno 6 mjeseci a optimalno do kraja 2019. i početka donošenja propisa fiskalne 2020.) da uz neophodnu aktivnu pomoć sve zainteresirane stručne i ostale javnosti prema pravilima donošenja važnih dokumenata transparentno doradi Nacrt prijedloga Nacionalnog plana protiv raka do faze spremne za usvajanje.
    Veliki teret izrade te posljedično i uspjeha ili neuspjeha ovako važnog dokumenta za građane Republike Hrvatske nikako ne smije ležati samo na Povjerenstvu i njegovim radnim skupinama te Ministarstvu zdravstva.
    Budući je uspjeh onkološke zaštite cilj sviju nas iznio sam ova zapažanja te sam naravno i osobno spreman kao i Hrvatsko društvo za onkologiju i radioterapiju Hrvatskog liječničkog zbora aktivno pomoći u samoj doradi Nacrta prijedloga i u stručnom promicanju te kasnijoj provedbi i vrednovanju Nacionalnog plana protiv raka.
    S poštovanjem
    Nikola Đaković
    P.S.
    Nisam želio da ovaj tekst bude ovako opsežan i ispričavam se, ali pretpostavljajući dosadašnji trud koji su uložili tvorci Nacrta prijedloga trebao sam i ja učiniti ovu moju profesionalnu dužnost.
    U slučaju da neće biti prilika za dodatno učešće u procesu donošenja Nacrta prijedloga naveo bih ipak još par zapažanja koja nisu ciljana za pojedino poglavlje (iako ih stavljam u komentare kod svakog poglavlja da budu vidljiva svim radnim skupinama i zainteresiranima za ta područja) već vjerujem mogu koristiti za ujednačavanje ovog Nacrta prijedloga Nacionalnog plana protiv raka u cjelini.
    Neka dolje navedena zapažanja su već i drugi sudionici u ovoj javnoj raspravi naglasili a neka su potaknuta usporedbom čini mi se ponekad različite metodologije izrade pojedinih dijelova Nacrta prijedloga:
    – potreba za ujednačavanjem svih poglavlja jer koliko je vidljivo neka inače vrlo kvalitetna poglavlja se čine više deklarativna na razini strategije a neka su razrađenija s elementima plana
    – potreba za neophodnom detaljnijom analizom polazišnog sadašnjeg stanja obzirom na materijalne resurse, kadrove, izdvajanja, organizaciju, …
    – već prije navedena neophodna potreba za financijskom razradom i realnim financijskim utemeljenjem svih poglavlja i pogotovo Nacrta prijedloga u cjelini
    – potreba za navođenjem poveznica za literaturu, analize, dokumente koje se koristilo kao podloga za izradu
    – potreba za pojašnjenjem kako će se osigurati transparentnost procesa i osiguranje više informacija o predviđenim koracima i njihovim posljedicama te načinima izbora neophodnih kadrova za provedbu Nacionalnog plana i povezanog odlučivanja i odgovornosti
    – obzirom na specifičnost kao i ograničenost ukupnih financijskih resursa HZZO-a i drugih izvora financiranja, potreba je za dodatnim iskazivanjem načina uklapanja u cjelokupni zdravstveni sustav a temeljem već dosad donesenih strategija i planiranja razvoja tog sustava
    – potreba za jasnijom povezanosti svih faza i dionika, te određene uloge i odgovornosti u izradi i budućem provođenju Nacionalnog plana
    – potreba za realnim prikazom ostvarivih vremenskih rokova određenih akcija predviđenih Nacrtom prijedloga
    – potreba za usklađivanjem povremene isprepletenosti kratkoročnih i dugoročnih akcija
    – potreba da se prema svjetskim iskustvima u Nacionalnom planu, umjesto nabrajanja gotovo svih ciljeva da se trebaju ispuniti u ovoj i slijedećih par godina, naznači što će se ostvariti kroz taj kraći period (recimo slijedeće tri do pet narednih godine) s jasnim ciljevima i ključno financijskim instrumentima, a što se planira uzeti u razmatranje i pripremati za dugoročni period. Nakon tog prvog perioda bi se izvršila evaluacija učinjenog i donio novi dodatak Nacionalnom planu za slijedeći period.
    – potreba ranijeg uključivanja svih dionika prepoznatih u uvodnim i već ovdje citiranim rečenicama Povjerenstva, u samu izradu i donošenje Nacrta prijedloga i to prije ovakve elektronske javne rasprave koja je svakako neophodna ali ipak ne može biti zamjena za rad kroz radionice, fokus grupe i sl. Vidljivo je i iz dosadašnje javne rasprave da osim neophodnih HZZO-a, Ministarstva financija i zdravstvene administracije postoji potreba što ranijeg uključivanja i zainteresiranih stručnih udruga (npr. liječnika, sestara i dr.), zainteresiranih formalnih ali možda i neformalnih skupina bolesnika, jedinica lokalne i područne samouprave, zdravstvenih ustanova, drugih stručnih povjerenstava pa i zainteresiranih pojedinaca. Time bi se sigurno pomoglo Povjerenstvu i svim radnim skupinama te doprinijelo nužnoj transparentnosti i u konačnosti uspjehu procesa. Mi smo mala zemlja ograničenih resursa koja nužno treba donositi izuzetno promišljene nacionalne planove koristeći u izradi sve raspoložive ljudske i ostale kapacitete i time svodeći mogućnost kasnijeg neispunjenja zadanih ciljeva na minimum.

Javna rasprava je završena.