1. Primarna prevencija

PRIMARNA PREVENCIJA

Maligne bolesti svojom pojavnošću i smrtnošću predstavljaju jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice. Brojni su čimbenici rizika nastanka i razvoja malignih bolesti: obiteljska anamneza, genetska predispozicija, čimbenici povezani sa stilom života (primjerice: pušenje, alkohol, nepravilna prehrana, prekomjerna tjelesna težina, nedostatna tjelesna aktivnost), izloženost zračenju, profesionalna izloženost, izloženost karcinogenima u okolišu, infekcije, neke imunodeficijencije i lijekovi. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije 30% – 50% malignih tumora  je moguće spriječiti.

Primarna prevencija malignih tumora podrazumijeva educiranje javnosti o čimbenicima rizika za nastanak istih, uklanjanje rizika odnosno smanjenje izloženosti te očuvanje i unaprjeđenje općeg zdravstvenog stanja usvajanjem zdravih životnih navika. Sukladno navedenom mjere primarne prevencije primjenjuju se prije nego što se bolest razvije s ciljem njezinog pravodobnog sprječavanja.

Podizanje razine svijesti o navedenim čimbenicima u društvu kao cjelini kontinuiran je proces, a potrebno ga je provoditi i među zdravstvenim djelatnicima i profesionalnim skupinama koje imaju značajnu ulogu u društvu, a ujedno ga je potrebno prilagoditi i svim dobnim skupinama cjelokupne populacije. Jačanje svijesti javnosti o ulozi čimbenika rizika za nastanak malignih bolesti jedan je od ključnih koraka prema smanjenju broja novooboljelih.

Kako bi navedeno mogli što uspješnije provesti potrebno je dodatno osnažiti  područje javnog zdravstva u smislu znanja, vještina i osoblja te unaprijediti suradnju između zdravstvenih stručnjaka, kreatora javnozdravstvenihi ostalih politika te javnosti, budući je isto nužno za provođenje programa prevencije na svim razinama.

U provedbi mjera primarne prevencije nužan je intersektorski i multidisciplinarni pristup s većim brojem dionika, uključujući središnja i lokalna tijela vlasti, obrazovne institucije, institucije u zdravstvu, nevladine udruge i medije.

Planiranje preventivnih aktivnosti u nadolazećim godinama trebalo bi temeljiti na unaprjeđenju praćenja učinkovitosti svih mjera na području promicanja zdravlja i primarne prevencije primjenom pokazatelja koji su usporedivi s onima koji se koriste u drugim zemljama.

Cilj: Primarnom prevencijom smanjiti pojavnost malignih bolesti

Mjere:

Podizanje znanja o čimbenicima rizika za nastanak malignih bolesti
Jačanje kapaciteta i infrastrukture za provođenje mjera primarne prevencije usmjerenih prevenciji raka u zavodima za javno zdravstvo i primarnoj zdravstvenoj zaštiti
Provedba mjera primarne prevencije kroz intersektorski i multidisciplinarni pristup
Unaprjeđenje sustava praćenja pokazatelja i procjene učinkovitosti mjera primarne prevencije

Promicanje zdravih prehrambenih navika i redovite tjelesne aktivnosti

Među čimbenike rizika za razvoj raka spadaju nepravilna prehrana i nedostatna tjelesna aktivnost kojedoprinose nastanku prekomjerne tjelesne mase i debljine. Pretilost je važan rizični čimbenik za nastanak mnogih sijela raka kao što su rak dojke, jajnika, debelog crijeva, gušterače i drugi. Promjene načina života u ranoj dobi imaju najveću korist za zdravlje općenito, a ne samo zbog smanjenja rizika od nastanka raka.Prevencija raka kroz uravnoteženu prehranu, tjelesnu aktivnost i održavanje odgovarajuće tjelesne mase također može pomoći u sprječavanju drugih bolesti uključujući dijabetes tipa 2 i kardiovaskularne bolesti. Vrsta prehrane koja bimogla protektivno djelovati na razvoj nekih malignihbolesti uključuje povećanu konzumaciju voća i povrća,hranu bogatu vlaknima i smanjenje unosa masne hrane.

Prema podacima istraživanja European Health Interview Survey (EHIS)provedenog u Republici Hrvatskoj tijekom 2014. i 2015. godine 18,0% odraslih osoba je pretilo, odnosno imaju indeks tjelesne mase -ITM >= 30kg/m². Prema spolnoj raspodjeli prekomjerna tjelesna masa i debljina zastupljenije su u muškaraca u odnosu na žene. Od 2015. godine Hrvatska je uključena u projekt Svjetske  zdravstvene organizacije (u daljnjem tekstu: SZO) „Childhood Obesity Surveillance Initiative-COSI“ čime se pridružila u međunarodno praćenje debljine kod djece čiji je cilj primjena jedinstvenog sustava standardiziranog mjerenja u Europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije i mjerenje trendova prekomjerne tjelesne mase i debljine u osnovnoškolske djece. Prema rezultatima istraživanja 13,9% djece u Hrvatskoj u dobi od sedam godina je pretilo.

Akcijski plan za prevenciju i smanjenje prekomjerne tjelesne težine donesen je za razdoblje od 2010. do 2012. godine. Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama donesene su 2013. godinea njihova intenzivnija implementacija se trenutno provodi kroz Nacionalni program „Živjeti zdravo“. On je pokrenut 2014. godine, a sastoji se odkomponenti zdravstvenog obrazovanja, zdravstvenog turizma, zdravlja i prehrane, zdravlja i radnog mjesta, zdravlja i okoliša te mreže centara za promicanje zdravlja „Živjeti zdravo“ uključujući i ona za pravilnu prehranu i tjelesnu aktivnost. Prema podatcima EHIS istraživanja provedenog u Republici Hrvatskoj tijekom 2014. i 2015. godine, samo 23% ispitanikastarijih od 15 godina dostiže potrebnu razinu aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta od najmanje 2,5 sata tjedno. Prema istom istraživanjuutvrđeno je kako 59,6 % ispitanika hoda manje od 30 minuta, a 40,4 % više od 30 minuta dnevno tijekom uobičajenog dana. Detaljnijom analizom utvrđeno je kako je udio muškaraca koji hodaju više od 30 minuta dnevno (44,4 %) veći od udjela žena (35,8 %).

Specifični ciljevi:

Povećati svijest o važnosti pravilne prehrane i potrebi redovite tjelesne aktivnosti
Unaprijediti prehrambene navike i smanjiti prevalenciju debljine kod djece, mladih i odraslih
Povećati dostupnost sigurne hrane i pravilne prehrane za sve skupine stanovništva
Povećati dostupnost mjesta za provođenje tjelesne aktivnosti i unaprijediti kvalitetu programa zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti za različite dobne skupine stanovništva
Osigurati dostatne kadrovske i financijske resurse u zavodima za javno zdravstvo te u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u cilju uspješnog promicanja pravilne prehrane i zdravstveno  usmjerene tjelesne aktivnosti

Mjere:

Edukacija javnosti i stručnjaka o pravilnoj prehrani i zdravstveno usmjerenoj tjelesnoj aktivnosti
Primjena Nacionalnih smjernica za prehranu učenika u osnovnim školama
Izrada i implementacija smjernica za prehranu za pojedine ciljne skupine
Izrada i implementacija Nacionalnih smjernica o zdravstveno usmjerenoj tjelesnoj aktivnosti
Implementacija savjetovanja o tjelesnoj aktivnosti u zdravstvenom sustavu uz upućivanje u certificirane programe vježbanja
Provedba mjera porezne politike u svrhu unaprjeđenja prehrane- implementacija sveobuhvatne fiskalne politike koja uključuje dostupnost, raspoloživost i prihvatljivost zdravijih prehrambenih proizvoda
Povećanje dostupnosti pravilne prehrane u objektima javne i društvene prehrane

Ciljna skupina: zdravstveni radnici, osobito u ZZJZ i PZZ, zaposlenici dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola, djeca u dječjim vrtićima, učenici osnovnih i srednjih škola te njihovi roditelji, osobe u socijalnonepovoljnom položaju, sportsko-rekreativni klubovi, fitness centri i druge pravne i fizičke osobe koje provode zdravstveno usmjerenu TA, prehrambena industrija, OPG, vlasnici restorana i drugih ugostiteljskih objekata

Rokovi: Kontinuirano

Provoditelji: Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo turizma, Ministarstvo poljoprivrede, Agencija za odgoj i obrazovanje, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, županijski zavodi za javno zdravstvo, liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) i patronažne sestre, jedinice lokalne samouprave, nevladine udruge, mediji

Financijski okvir:

Prevencija raka povezanog s pušenjem

Pušenje je najvažniji preventabilni uzrok preuranjene smrtnosti i pobola na svijetu. Povezano je s nastankom različitih sijela raka: pluća, usne šupljine, nosne šupljine i sinusa, ždrijela, grkljana, jednjaka, želuca, gušterače, jetara,mokraćnog mjehura, bubrega, vrata maternice i mijeloidne leukemije.U visokorazvijenim zemljama pušenje je odgovorno za 30 % svih karcinoma. Rizik se proporcionalno povećava s trajanjem pušenja i brojem popušenih cigareta, sličan je u muškaraca i žena, a spolne razlike u incidenciji i mortalitetu većinom se pripisuju različitim prevalencijama pušenja prema spolu.Oko 10 – 15 % slučajeva karcinoma pluća u osoba koje nisu pušači pripisuje se pasivnom pušenju.

Prema podacima Europske zdravstvene ankete (EHIS) provedene u Republici Hrvatskoj tijekom 2014. godine 25,0% ispitanika su svakodnevni pušači, od toga 29,5% muškaraca i 20,8% žena. Povremeno puši 3,7% ispitanika ( 3,2% muškaraca i 4,2% žena). 71,3% ispitanika je izjavilo da ne puši, od toga 75,0% žena i 67,3% muškaraca.

Plan mjera i djelovanja na području jačanja nadzora nad duhanom definiran je Akcijskim planom za jačanje nadzora nad duhanom koji je Vlada Republike Hrvatske donijela za razdoblje od 2013. do 2016. godine. Planirane aktivnosti temeljile su se na Okvirnoj konvenciji o nadzoru nad duhanom Svjetske zdravstvene organizacije (World HealthOrganization Framework Convention on Tobacco Control – WHO FCTC), Zakonu o potvrđivanju Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom („Narodne novine“, br. 3/08), preporukama Vijeća Europe o okolišu bez duhanskog dima (Council Recommendation on smoke-free environments 2009/C 296/02), te Direktivi Europskog parlamenta i Vijeća o proizvodnji, prezentiranju i prodaji duhanskih proizvoda (Directive 2001/37/EC of the European Parliament concerning the manufacture, presentation and sale of tobacco products).Novi Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda (Narodne novine broj 45/17) na snazi je od 18. svibnja 2017. godine. Ograničenje uporabe prošireno je s duhanskih proizvoda na duhanske i srodne proizvode te je u skladu s tim uvedena zabrana izravnog ili neizravnog oglašavanja duhanskih i srodnih proizvoda, uključujući bezdimne duhanske proizvode, te biljne proizvode za pušenje, elektroničke cigarete, spremnike za ponovno punjenje i uloške za jednokratnu uporabu. Zabranjeno je pušenje i konzumacija duhanskih i srodnih proizvoda, uključujući bezdimne duhanske proizvode, elektroničkih cigareta i biljnih proizvoda za pušenje prilikom javnih nastupa te prikazivanje na televiziji osoba koje puše ili konzumiraju navedene proizvode. Zabranjuje se prodaja duhanskih i srodnih proizvoda, uključujući bezdimne duhanske proizvode, te biljnih proizvoda za pušenje, elektroničkih cigareta, spremnika za ponovno punjenje i uložaka za jednokratnu uporabu osobama mlađim od 18 godina. Zabranjuje se prodaja i kupnja  duhanskih i srodnih proizvoda preko interneta, te sezabranjuje prodaja duhanskih i srodnih proizvoda iz automatskih naprava.

Nastavljanje sa zakonodavnim i poreznim mjerama, njihovo stalno jačanje i daljnja edukacija o štetnim učincima i posljedicama pušenja duhana, posebice kod maloljetnika, ključni su kako bi se smanjio morbiditet i mortalitet vezani uz rak.

Specifični ciljevi:

Smanjiti  prevalenciju pušenja duhana
Smanjiti dostupnost duhanskih i srodnih proizvoda
Povećati svijest i znanje o štetnosti pušenja
Omogućiti okoliš bez duhanskog dima

Mjere:

Edukacija javnosti o štetnim učincima pušenja duhana
Razvijanjepozitivnog stava o nepušenju kod mladih te osiguranjepozitivnogokruženja
Provedba regulative u cilju smanjenja pušenja duhana i osiguranja okoliša bez duhanskog dima
Provedba mjera porezne politike u svrhu smanjenja dostupnosti cigareta, poglavito mlađim dobnim skupinama – maksimalno povećanje poreza na cigarete koji bi se u cijelosti ili velikim dijelom usmjerio u preventivne aktivnosti uključujući borbu protiv raka
Podrška pušačima u odvikavanju od pušenja
Osposobljavanje liječnika i medicinskih sestara za liječenje ovisnosti o duhanu

Ciljna skupina: opća populacija, učenici osnovnih i srednjih škola te fakulteta i njihovi roditelji te zaposlenici istih, prodavači, zdravstveni djelatnici, marginalizirane skupine i skupine kojima prijeti socijalna isključenost

Rokovi: Kontinuirano

Provoditelji: Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Agencija za odgoj i obrazovanje, Hrvatski zavod za javno zdravstvo,  županijski zavodi za javno zdravstvo, zdravstvene ustanove – primarna zdravstvena zaštita, jedinice lokalne samouprave, nevladine udruge, mediji

Financijski okvir:

Smanjenje štetnog utjecaja konzumacije alkohola

Prekomjerna konzumacija alkohola povezana je s nastankom raka usne šupljine, ždrijela, grkljana, jednjaka, jetara, debelog crijeva, rektuma i dojke. Procjene govore o 1,8 milijuna smrti godišnje koje se pripisuju prekomjernoj konzumaciji alkohola. Rizik se povećava većom konzumacijom alkohola, a multiplicira pušenjem, kao i infekcijom virusom hepatitisa B ili C kod raka jetara. Mehanizmi kojima prekomjerno uživanje alkohola djeluje na povišen rizik za nastanak malignih bolesti još uvijek nisu potpuno razjašnjeni;smatra se da su modulirani genskim polimorfizmima enzima koji sudjeluju u metaboliziranju alkohola, poput citokrom P-450 oksigenaze.

Prema podatcima EHIS istraživanja, 9,1% ispitanika je izjavilo da je u posljednjih 12 mjeseci svakodnevno pilo alkohol, minimalno jednom tjedno je to činilo njih 14,9% , manje od jednom tjedno je pilo 19,9% ispitanika, dok je više od polovice ispitanika (56,2%) izjavilo da je u posljednjih 12 mjeseci rijetko ili nikad pilo alkoholna pića.

Muškarci su češće pili alkohol u odnosu na žene. 16,3% muškaraca je pilo alkohol svakodnevno, 21,1% njih je to činilo minimalno jednom tjedno, a 22,1% manje od jednom tjedno. Gotovo tri četvrtine žena (74,0%), u posljednjih 12 mjeseci, rijetko ili nikada nisu pile alkoholna pića. 14,8% žena je pilo alkohol manje od jednom tjedno, a 11,1% minimalno jednom tjedno ili svakodnevno.

Prepoznavši zdravstveni i društveni značaj zlouporabe alkohola, u Republici Hrvatskoj je 2010. usvojena Nacionalna strategija za sprječavanje štetne uporabe alkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja, za razdoblje od 2011. do 2016. godine. Nastavno na navedeno Hrvatska ima zakonodavni okvir za borbu protiv alkoholizma i njegovih posljedica.

Specifični ciljevi:

Jačati svijest javnosti o alkoholu kao štetnom čimbeniku za nastanak malignih bolesti
Smanjiti prevalenciju pijenja, osobito među adolescentima
Smanjiti dostupnost alkoholnih pića kroz poreznu politiku

Mjere:

Edukacija o alkoholu kao čimbeniku rizika za nastanak brojnih bolesti, uključujući i maligne bolesti
Razvijanje pozitivnog stava kod mladih o nepijenju alkohola te osiguranje pozitivnog okruženja
Razvijanje i provođenje programa edukacije za marginalizirane skupine i skupine kojima prijeti socijalna isključenost
Kontrola i nadzor nad provođenjem propisakoji smanjuju dostupnost alkohola mladima
Podrška zajednicama u usvajanju učinkovitih pristupa i intervencija za sprečavanje i smanjivanje štetne uporabe alkohola

Ciljna skupina: opća populacija i mediji, učenici osnovnih i srednjih škola te fakulteta i njihovi roditelji te zaposlenici istih, prodavači, zdravstveni djelatnici, marginalizirane skupine i skupine kojima prijeti socijalna isključenost, osobe koje imaju problema zbog štetne uporabe alkohola (uključujući i umjerene potrošače) te alkoholičari, nevladine udruge i drugi pružatelji intervencija za sprečavanje i smanjivanje štetne uporabe alkohola

Rokovi: Kontinuirano

Provoditelji: Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo rada, Agencija za odgoj i obrazovanje, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, županijski zavodi za javno zdravstvo, primarna zdravstvena zaštita, lokalne zajednice, nevladine organizacije

Financijski okvir:

Prevencija raka koji uzrokuju infekcije

Deset infektivnih čimbenika klasificirano je u poznate (Grupa 1) kancerogene čimbenike kod ljudi prema klasifikaciji Međunarodne agencije za istraživanje raka (International Agency for Research on Cancer, IARC), a to su: Helicobacter pylori, Hepatitis B virus (HBV), Hepatitis C virus (HCV), Humani papilloma virus (HPV, tipovi 16, 18, 31, 33, 35, 39, 45, 51, 52, 56, 58, i 59, poznati kao HPV tipovi visokog rizika), Epstein-Barr virus (EBV), humani herpes virus tip 8 (HHV-8, poznat i kao herpes virus povezan s Kaposijevim sarkomom), humani T-limfotropni virus (HTLV-1), Opisthorchis viverrini, Clonorchis sinensis, i Schistosoma haematobium.

Sijela raka za koja postoje utemeljeni dokazi o uzročnoj vezi s gore navedenim čimbenicima uključuju: karcinome usne šupljine, karcinom orofarinksa uključujući tonzile i bazu jezika, larinks, anus, cerviks, vulvu, vaginu i penis (HPV); leukemija i limfom T-stanica kod odraslih (HTLV-1); Kaposijev sarkom (HHV-8); Hodgkinov limfom, Burkittov limfom i nazofaringealni karcinom (EBV); karcinom želuca, želučani non-Hodgkin limfom (H.pylori); karcinom jetre (HBV); karcinom jetre i non-Hodgkin limfom (HCV), karcinom žučnih vodova (Opisthorchis viverrini i Clonorchis sinensis); i karcinom mokraćnog mjehura (Schistosoma haematobium).

Cijepljenje ima značajnu ulogu u smanjenju incidencije raka koji uzrokuju infekcije. Trenutno su dostupna dva cjepiva: cjepivo protiv HBV-a (hepatitis B virus) koji može uzrokovati rak jetre i cjepivo protiv nekih tipova HPV-a (humani papilloma virus) koji može uzrokovati rak vrata maternice, rodnice, stidnice, penisa, anusa, usne šupljine i grla.

Cijepljenje protiv hepatitisa B za osobe pod povećanim rizikom od infekcije i zdravstvene djelatnike je započelo u Hrvatskoj osamdesetih godina prošlog stoljeća. Univerzalno cijepljenje protiv hepatitisa B je uvedeno u Program obveznog cijepljenja 1999. godine u šestom razredu osnovne škole.  U 2007. godini uvedeno je cijepljenje protiv hepatitisa B u dojenačku dob. Kad djeca koja su cijepljena u dojenačkoj dobi dođu u šesti razred osnovne škole, ukinut će se cijepljenje u školskoj dobi. Cijepljenje osoba pod povećanim rizikom i dojenčadi u okviru Programa obveznih cijepljenja je zakonski definirano Pravilnikom o načinu provođenja imunizacije, seroprofilakse, kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te o osobama koje se moraju podvrgnuti toj obvezi (NN 103/2013). Rezultati univerzalnog cijepljenja protiv hepatitisa B, uz postizanje visokih obuhvata su već vidljivi. Incidencija akutnog hepatitisa B se smanjila u odnosu na vrijeme prije cijepljenja za 50%, a najizraženiji je pad incidencije u mladih.

Cijepljenje protiv HPV-a postalo je dostupno u Hrvatskoj 2008. godine i provodilo se organizirano u školskoj dobi u pojedinim gradovima i županijama, ovisno o mogućnostima lokalne samouprave za financiranjem ovog cijepljenja. U cijeloj Hrvatskoj cijepljenje je postalo dostupno i besplatno za određene dobne skupine početkom 2016. godine. Preporuka za dobne skupine se postupno mijenjala tijekom protekle dvije godine, te je od 2018. godine cijepljenje besplatno za dječake i djevojčice koji pohađaju osmi razred osnovne škole. Ovo cjepivo je preporučeno i besplatno, ali nije uvršteno u Program obveznih cijepljenja. Besplatno cijepljenje protiv HPV-a je regulirano Programom imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse za posebne skupine stanovništva i pojedince pod povećanim rizikom od: tuberkuloze, hepatitisa A i B, bjesnoće, žute groznice, kolere, trbušnog tifusa, tetanusa, malarije, streptokokne bolesti, haemophilus influenzae-invazivne bolesti, meningokokne bolesti i HPV infekcije (tzv. Program 2). U 2017. godini odazivi djece u osmom razredu osnovne škole na cijepljenje bili su vrlo niski u Hrvatskoj, niži od 10%.

Specifični ciljevi:

Povećati svijest javnosti o povezanosti infekcija s nastankom karcinoma te mogućnostima prevencije
Do 2030. godine eliminirati hepatitis B infekciju u dječjoj i odrasloj dobi
Smanjiti prevalenciju HBsAg nosilaštva u općoj populaciji te smanjiti rizik od razvoja karcinoma jetre vezan uz kronični hepatitis B;
Smanjiti rizik od premalignih i malignih lezija vezanih uz perzistentnu HPV infekciju u osoba koje se cijepe;
Do 2025. godine povećati odaziv na cijepljenje kod učenica i učenika osmog razreda osnovne škole na 50%;
Do 2030. godine smanjiti incidenciju premalignih lezija vrata maternice kod djevojaka i mladih žena za 30%

Mjere:

Testiranje trudnica na HBsAg nosilaštvo i imunoprofilaksa novorođenčadi HBsAg pozitivnih majki sukladno Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti;
Kontinuirano održavanje visokih cjepnih obuhvata (>95%) protiv hepatitisa B u dojenačkoj dobi i u osoba pod povećanim rizikom od infekcije, sukladno Pravilniku o načinu provođenja imunizacije, seroprofilakse, kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te o osobama koje se moraju podvrgnuti toj obvezi te Programu cijepljenja;
Osiguravanje financijskih sredstava i organizacije zdravstvenog sustava u svrhu kontinuirane opskrbe cjepivom protiv hepatitisa B za potrebe provedbe Programa cijepljenja i Programa 2;
Osiguravanje financijskih sredstava i organizacije zdravstvenog sustava u svrhu kontinuirane opskrbe cjepivom protiv HPV-a za potrebe provedbe Programa 2;
Praćenje odaziva na HPV cijepljenje, sigurnost i učinkovitost cjepiva te po potrebi modificirati preporuke;
U skladu s rezultatima praćenja sigurnosti primjene i učinkovitosti cijepljenja, objektivno informirati javnost o koristima i rizicima od cijepljenja.

Ciljna populacija: opća populacija, dojenčad, trudnice, učenici šestih i osmih razreda osnovne škole, osobe pod povećanim rizikom

Rokovi:

Kontinuirano sukladno Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, Pravilniku o načinu provođenja imunizacije, seroprofilakse, kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te o osobama koje se moraju podvrgnuti toj obvezi, Programu obveznih cijepljenja, te Programu 2.

Provoditelji: Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, županijski zavodi za javno zdravstvo, liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (pedijatri, liječnici obiteljske medicine),ginekolozi, neonatolozi, mediji

Financijski okvir:

Program obveznih cijepljenja, Program imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse za posebne skupine stanovništva i pojedince pod povećanim rizikom od: tuberkuloze, hepatitisa A i B, bjesnoće, žute groznice, kolere, trbušnog tifusa, tetanusa, malarije, streptokokne bolesti, haemophilus influenzae-invazivne bolesti, meningokokne bolesti i HPV infekcije (tzv. Program 2).

Prevencija raka koji uzrokuju čimbenici rizika iz životnog i radnog okruženja

Oko četvrtine do petine bremena bolesti stanovništva uzrokovano je čimbenicima okoliša, pa tako i karcinomi mogu biti posljedica izloženosti štetnim čimbenicima iz okoliša. Pod ovom izloženosti  podrazumijevamo izloženost različitim kemijskim, fizikalnim biološkim i drugim čimbenicima (npr kemikalije, duhanski dim ili zračenje) kroz medije okoliša – vodu, hranu, zrak ili tlo. Iako je izloženost pojedinim čimbenicima dokazana kao štetna i može dovesti do nastanka raka, ona ne znači da će se u izložene osobe pojaviti bolest jer se u obzir moraju uzeti i ostali čimbenici kao što su doza, način i duljina izloženosti te genetska podloga i fiziološke osobine pojedinca.

Kancerogenim tvarima čovjek je izložen putem udisanja onečišćenog zraka ili konzumacije hrane i vode. Kancerogeni se u hrani mogu pojaviti kao rezultat kontaminacije plijesnima (aflatoksin), upotrebom pesticida ili prilikom termičke obrade (akrilamid). Hrana i voda za ljudsku potrošnju mogu biti kontaminirani i arsenom, prirodnog porijekla ili otpuštenoga u okoliš čovjekovim djelovanjem, a za čovjekovo zdravlje štetnijom se smatra voda kontaminirana arsenom. Dugotrajna izloženost arsenu povezana je s povećanim rizikom za karcinome mjehura, pluća, jetre, bubrega te novotvorinama hematopoetskog sustava.  

Posebno ugrožene su profesionalno izložene skupine ljudi te su brojne tvari s kojima zaposlenici u različitim industrijama dolaze u kontakt prepoznate kao karcinogeni. Najčešći karcinomi su karcinomi pluća, povezani s izloženošću azbestu, beriliju, kadmiju, kristalima silicij dioksida, kromu i niklu. Izloženost benzenu i etilen oksidu povezana je s pojavom leukemija u odrasloj dobi, dok je izloženost katranu i mineralnim uljima povezana s karcinomima kože. Zbog profesionalne izloženosti štetnim tvarima nužno je postojanje regulatornih mehanizama kojima se smanjuje izloženost u pojedinim industrijama.Važno je sustavno praćenje kancerogenih tvari prisutnih na radnom mjestu kroz postupke procjene rizika na radnom mjestu, te provođenje mjera za smanjenje njihove prisutnosti i izloženosti radnika, kao i  kontinuirano praćenje zdravlja izloženih. Potrebno je osigurati odgovarajuću razinu edukacije za poslodavce i zaposlenike o rizicima povezanim s prisutnošću kancerogenih tvari na radnom mjestu. Kod radnika, poslodavaca, liječnika, stručnjaka i inspekcije rada mora se postići viši stupanj svijesti o posljedicama izloženosti kancerogenim tvarima i o tome što se može učiniti kako bi se spriječila ta izloženost. Epidemija bolesti koje uzrokuje izloženost azbestu (mezoteliom) je na vrhuncu zbog dugotrajne latencije, te je osim zabrane proizvodnje i korištenja azbesta važno ukloniti i na odgovarajući način zbrinuti sav azbest koji se još uvijek nalazi u našem okruženju.

Zadnjih godina je zbog oštećenja ozonskog omotača te zbog promjene načina života i pomodnosti došlo do povećane izloženosti ljudi ultraljubičastim (UV) zrakama, i posljedično do porasta incidencije malignog melanoma, bilo da se radi o prirodnom sunčanju ili izlaganju umjetnim izvorima UV zračenja u solarijima. Prevencija izloženosti kože UV zračenju i rano otkrivanje lezija ključni su koraci potrebni za smanjenje rizika vezanih uz tu bolest i poboljšanje ishoda liječenja raka kože.

Prema zadnjim dostupnim podacima Registra za rak, u Hrvatskoj je od melanoma u 2014. godini oboljelo 587 osoba, od čega 305 muškaraca i 282 žene. Iako je većina oboljelih starije životne dobi, od melanoma u prosjeku obolijevaju nešto mlađe osobe nego kod većine drugih sijela raka, pa je tako 20% oboljelih mlađe od 50 godina. Prema posljednjim podacima o mortalitetu, od melanoma je u 2016. godini umrlo  138 muškaraca i 97 žena.Petogodišnje preživljenje od melanoma u Hrvatskoj, prema podacima međunarodne studije CONCORD-3, za osobe dijagnosticirane između 2010. i 2014. godine iznosi 77%, što je značajno poboljšanje u usporedbi s podacima za osobe dijagnosticirane između 2000. i 2004. godine, kod kojih je petogodišnje preživljenje iznosilo 66%. Iako je preživljenje od melanoma nešto više nego za ostala sijela raka i vidimo pozitivan trend, Hrvatska ipak zaostaje za Europom, te se nalazi na 21. mjestu od 28 europskih zemalja, pri čemu je kod njih 20 preživljenje iznad 80%. Jedna od mjera za smanjenje rizika od raka kože uzrokovanog izlaganjem UV zrakama jest educiranje javnosti o njegovim štetnim učincima i edukacija o pravilnom korištenju UV zaštite. Ciljane skupine od posebnog značaja su mladi ljudi koji koriste solarije.

Specifični ciljevi:

Osiguravati odgovarajuću razinu znanja o rizicima povezanim s prisutnošću kancerogenih tvari u okolišu i na radnom mjestu, te o načinima učinkovite prevencije
Provođenjem mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu smanjiti izloženosti kancerogenima na radnom mjestu, te provođenjem preventivnih pregleda osigurati rano otkrivanje i liječenje
Zdravstvenim monitoringom svih medija okoliša, ocjenom utjecaja na zdravlje, te donošenjem i provođenjem mjera zaštite zdravlja od štetnih čimbenika okoliša osigurati siguran i zdrav okoliš

Mjere:

Educiranje poslodavaca i zaposlenika o kancerogenima vezanima uz izlaganje na radnom mjestu
Jačanjem kapaciteta medicine radai sigurnosti na radnom mjestu, te inspekcijskih službi  osigurati učinkovito funkcioniranje kontrole izloženosti kancerogenim tvarima na radnom mjestu, kao i osiguranje primjene mjera zaštite na radu  
Edukacija o štetnim učincima izlaganja UV zrakama, te o učinkovitoj primjeni zaštitnih mjera uključujući kozmetička sredstva s UV filterom.
Zakonsko reguliranje korištenja solarija, uključujući zabranu korištenja maloljetnim osobama, licenciranje solarija i kontrolu intenziteta UV lampi u solarijima
Osiguranje učinkovitog praćenja zdravstvene ispravnosti hrane i vode za ljudsku potrošnju, kao i rekreacijskih voda, posebno vezano uz prisustvo kancerogenih tvari.
Provođenje učinkovitog praćenja onečišćenja zraka i osiguranje provođenja mjera za smanjenje i eliminaciju  onečišćenja, posebno vezano uz kancerogene tvari
Uspostava sustava praćenja onečišćenja u okolišu, posebno industrijski onečišćenih i otpadom onečišćenih područja (hot spots)
Donošenje programa eliminacije azbesta i proizvoda od azbesta na svim mjestima gdje isti postoji

Rokovi: kontinuirano

Provoditelji: Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, županijski zavodi za javno zdravstvo, Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo okoliša i energetike, Ministarstvo rada, zdravstvene ustanove -liječnici primarne zdravstvene zaštite, dermatolozi, nevladine udruge, mediji

Financijski okvir:

Izvor podataka:

Europska zdravstvena anketa u Hrvatskoj 2014. – 2015., European Health Interview Survey (EHIS), Osnovni pokazatelji.Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2017/04/EHIS_kor.pdf

Europska zdravstvena anketa u Hrvatskoj 2014. – 2015., European Health Interview Survey (EHIS) Životne navike. Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2017/12/EHIS-%C5%BDivotne-navike.pdf

Šekerija M, Znaor A. Zloćudne bolesti. U: Puntarić D, Ropac D, Jurčev-Savičević A. Javno zdravstvo. Zagreb: Medicinska naklada, 2015:165-173
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Registar za rak.
Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda. Narodne novine, br. 47/17.
Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Narodne novine, br.79/07, 113/08 i 43/09.
Trogodišnji program obveznih cijepljenja u Hrvatskoj 2016.-2018.
https://zdravlje.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Programi,%20projekti%20i%20strategije//01%20Trogodi%C5%A1nji%20program%20obveznog%20cijepljenja%202016.-2018..pdf

Program imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse za posebne skupine stanovništva i pojedince pod povećanim rizikom od: tuberkuloze, hepatitisa A i B, bjesnoće, žute groznice, kolere, trbušnog tifusa, tetanusa, malarije, streptokokne bolesti, haemophilus influenzae-invazivne bolesti, meningokokne bolesti i HPV infekcije 2014-2016.
https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2013/11/Microsoft-Word-trogodi%c5%a1nji-program-2-2014-2016-FINAL-_18_7_2013.pdf

Akcijski plan za jačanje nadzora nad duhanom koji je Vlada Republike Hrvatske donijela za razdoblje od 2013. do 2016. godine.
https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//Sjednice/Arhiva//74.%20-%2011.pdf

Cancers attributable to infections. International Agency for Research on Cancer(IARC)https://gco.iarc.fr/infections/helpons/help

  1. Sprijecite izlozenost djece i mladih alkoholu i cigaretama ili je barem reducirajte. U uređenim drzavama alkohol se ne moze kupiti u svim trgovinama živežnim namirnicama, vec u za to predviđenim skladištima. Drzava živi od duhanske industrije i zato su sve mjere unaprijed osuđene na neuspjeh. Dvolična politika je vec ubrala svoj danak jer smo vodeca drzava u EU po rasprostranjenosti pušenja i kod mladih. Stoga cemo se suočiti s jos vecom incidencijom raka.
    Sto se kvalitetne prehrane tiče, više od 60% obitelji si ne mogu priuštiti redovite obroke, mnoga djeca u školama su gladna, hrana je iznimno skupa i zato bi drzava trebala intervenirati i barem djeci do 18 godina osigurati adekvatnu prehranu u školama.
    Zdravstvena prevencija se osigurava godišnjim sistematskim pregledima svih zaposlenih osoba. Vec desetljecima toga nema, ako sami ne platimo takav pregled. To je conditio sine qua non. Ostalo su prazne price i mrtvo slovo na papiru.

  2. Smatram da je prevencija najvažnija i samo ću nju komentirati. Dobro je liječiti, ali je još bolje ni ne doći u poziciju da bi trebao biti liječen. Sve je lijepo napisano, ali o čemu mi govorimo kada se ravnatelje institucija koje trebaju voditi programe prevencije ni sami toga ne pridržavaju. Na primjer ravnatelj HZZO-a je pušač, mislite li da je on zaineresiran za zabranu pušenja na javnim mjestima, ili čak i samo u prostorijama Zavoda. Voditelji ustanova koji su pretilni – znaju li oni išta o prevenciji pretilnosti, uz sve akademske titule. Programe prevencije mogu provoditi samo oni koji se i sami pridržavaju preventivnih načela i po njima žive. Biraju li se takvi za Vaše programe? Kako mladi mogu vjerovati liječnicima kada govore o štetnosti pušenja, a onda zapale cigaretu?
    Nisam pročitala da je u programu pravilne ishrane edukacija o štetnosti mesa, posebno crvenog, što je i znanstveno i iskustveno dokazano. Što se manje mesa jede zdraviji smo.
    A što je sa najvažnijom edukacijom o higijeni misli i osjećaja. Nošenje sa stresom se uči. Kako se nositi sa svojim nagonima, religijskim i građanskim uvjetovanostima, strahovima, mijenjanje stavova… Dubinska psihologija, otkrivanje sebe i razvijanje plemenitosti je neophodnost prevencije malignih bolesti.

  3. Odlični prijedlozi: edukacija još u osnovnoj školi vezano za pravilnu prehranu, značaj tjelovježbe, općenito sporta, štetnost pušenja i alkohola, kontinuirano nastaviti tijekom daljnjeg školovanja. Povećati cijenu cigareta i alkohola, ali da taj novac ide isključivo za nabavu suvremene opreme i edukaciju liječnika, a ne u džep trgovaca ili da država krpi neke druge rupe, povećati plaće liječnicima, nakon toliko školovanja i ulaganja sebe u taj težak rad treba ih adekvatno i platiti, neće nas imati tko liječiti. Dio odgovornosti moraju preuzeti i sami pacijenti, redoviti pregledi, prevencija i odgovorno ponašanje prema vlastitom zdravlju, ako se ne odazovu na preventivne preglede , neka plaćaju veći iznos za zdravstveno osiguranje. Mi smo narod koji najbolje reagira kad treba izvući novčanik, pa ako se mora onda nas treba tako disciplinirati.

Javna rasprava je završena.