18. Palijativna skrb

PALIJATIVNA SKRB

Prema definiciji Europskog društva za palijativnu skrb (engl. European Association for Palliative Care) i Svjetske zdravstvene organizacije, palijativna skrb može se odrediti na sljedeći način:

  • Palijativna skrb je pristup koji poboljšava kvalitetu života bolesnika i njihovih obitelji suočenih s problemima neizlječivih, uznapredovalih bolesti, sprečavanjem i ublažavanjem patnje zahvaljujući ranom prepoznavanju i besprijekornoj prosudbi te liječenju bola i drugih problema – fizičkih, psihosocijalnih i duhovnih. Palijativna skrb pristupom je interdisciplinarna te svojim djelokrugom obuhvaća bolesnika, obitelj i zajednicu. Palijativna skrb obuhvaća zbrinjavanje bolesnikovih potreba gdje god da se za njega skrbi, kod kuće ili u ustanovi.
  • Palijativna skrb afirmira život, a smrt smatra sastavnim dijelom života koji dolazi na kraju, ona smrt ne ubrzava niti je odgađa. Ona nastoji očuvati najbolju moguću kvalitetu života sve do smrti.

Ciljevi:

  1. Definirati dostatnost dosadašnjih kapaciteta za provođenje palijativne skrbi kroz:

1.1. broj i raspored ustanova za palijativnu skrb

1.2. profile i broj stručnjaka iz navedenog područja

1.3. broj i raspored mobilnih palijativnih timova.

  1. Definirati način financiranja i ostvarenja prava bolesnika na usluge iz djelokruga palijativne skrbi.
  2. Definirati način informiranja svih zdravstvenih djelatnika uključenih u liječenje onkoloških bolesnika o postojećem sustavu za palijativnu skrb i o svakoj novoj promjeni.
  3. Definirati način informiranja onkoloških bolesnika o postojećem sustavu za palijativnu skrb.
  4. Definirati edukaciju stručnjaka potrebnih za palijativnu medicinu kao i edukaciju svih zdravstvenih djelatnika tijekom redovitog školovanja i obveznog trajnog stručnog usavršavanja.
  5. Osigurati sredstva za financiranje prostora, opreme i osoblja potrebnog za provođenje palijativne skrbi.
  6. Senzibilizirati javnost, nevladine i vjerske udruge da se aktivno uključe u sustav palijativne skrbi, bilo putem sustava volontiranja ili savjetovališta za bolesnike i obitelj.
  7. Nadzirati provođenje mjera.

Mjere:

  1. Istražiti stanje na terenu i utvrditi stvarne potrebe za kapacitetima palijativne skrbi terenskim posjetima, analizom podataka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i sl.
  2. Na temelju broja stanovnika i broja umrlih u pojedinim županijama rasporediti nove palijativne ustanove, mobilne palijativne timove i savjetovališta.
  3. Educirati dovoljan broj stručnog osoblja svih profila kako bi bili dostupni za rad u palijativnoj skrbi.
  4. Izraditi platformu za informiranje svih zdravstvenih djelatnika uključenih u liječenje onkoloških bolesnika o postojećem sustavu za palijativnu skrb i o svakoj novoj promjeni.
  5. Izraditi platformu za informiranje onkoloških bolesnika o svim postojećim mogućnostima sustava za palijativnu skrb i ujediniti je s ostalim informacijama koje bi bolesniku mogle zatrebati tijekom liječenja.
  6. Iz državnog proračuna izdvojiti primjerena sredstva za provođenje mjera.
  7. Izići u javnost putem medija, edukacije stanovništva i nevladinih udruga te organizirati volonterski sustav.
  8. Osnovati povjerenstvo za kontrolu kvalitete provođenja mjera na terenu i revidirati postojeći sustav ovisno o trenutačnim potrebama.

 

 

Trenutačno stanje i predviđeni planovi

 

Broj i raspored ustanova za palijativnu skrb sadržan je u Mreži javne zdravstvene službe. Mrežom javne zdravstvene službe na primarnoj razini zdravstvene zaštite – uz provođenje opće razine palijativne skrbi u djelatnosti opće/obiteljske medicine, patronažne službe, zdravstvene njege u kući te djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece – predviđena su i 52 koordinatora za palijativnu skrb i mobilna palijativna tima te 83 palijativne postelje u stacionarima domova zdravlja koji provode specijalističku palijativnu skrb, a u stacionarnoj zdravstvenoj zaštiti predviđene su 352 palijativne postelje, koje uključuju 215 postelja u općim bolnicama, 108 u specijalnim i psihijatrijskim bolnicama, 15 u Klinici za psihijatriju Vrapče i 14 u ustanovi za palijativnu zdravstvenu skrb Hospicij „Marija Krucifiksa Kozulić“. Predviđene su i 83 palijativne postelje u stacionarima domova zdravlja.

Na dan 31. prosinca 2017. godine imamo devet ugovorenih koordinatora za palijativnu skrb i sedam mobilnih palijativnih timova u Domu zdravlja Varaždinske županije, Domu zdravlja Požeško-slavonske županije, Domu zdravlja Čakovec, Istarskim domovima zdravlja, Domu zdravlja Osijek i Domu zdravlja Karlovac.

U 13 županija izdana su rješenja o početku obavljanja djelatnosti palijativne skrbi na primarnoj razini zdravstvene zaštite (koordinacije djelatnosti palijativne skrbi/mobilnog palijativnog tima): Varaždinska, Požeško-slavonska, Osječko-baranjska, Međimurska, Istarska, Karlovačka, Vukovarsko-srijemska, Dubrovačko-neretvanska, Zadarska, Primorsko-goranska i Šibensko-kninska županija, za 12 domova zdravlja (DZ Varaždinske županije, DZ Požeško-slavonske županije, DZ Osijek, DZ Čakovec, Istarski domovi zdravlja, DZ Karlovac, DZ Vinkovci, DZ Vukovar, DZ Dubrovnik, DZ Zadarske županije, DZ Primorsko-goranske županije i DZ Knin).

Mrežom javne zdravstvene službe predviđene su postelje za obavljanje palijativne skrbi u sljedećim bolničkim zdravstvenim ustanovama:

Opća bolnica Bjelovar, Opća bolnica „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod, Specijalna bolnica za psihijatriju i palijativnu skrb „Sveti Rafael“ Strmac, Opća bolnica Dubrovnik, Klinika za psihijatriju Vrapče, Psihijatrijska bolnica „Sveti Ivan“ Zagreb, Specijalna bolnica za plućne bolesti, Opća bolnica Pula, Opća bolnica Karlovac, Opća bolnica i bolnica branitelja Domovinskog rata Ogulin, Specijalna bolnica za produženo liječenje Duga Resa, Opća bolnica „Dr. Tomislav Bardek“ Koprivnica, Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana, Opća bolnica Gospić, Županijska bolnica Čakovec, Opća županijska bolnica Našice, Opća županijska bolnica Požega, Psihijatrijska bolnica Rab, Opća bolnica „Dr. Ivo Pedišić“ Sisak, Neuropsihijatrijska bolnica „Dr. Ivan Barbot“ Popovača, Opća bolnica Šibensko-kninske županije, Opća i veteranska bolnica „Hrvatski ponos“ Knin, Opća bolnica Varaždin, Opća bolnica Virovitica, Opća županijska bolnica Vinkovci, Opća županijska bolnica Vukovar i bolnica hrvatskih veterana, Opća bolnica Zadar te Psihijatrijska bolnica Ugljan.

Također, zbog izvršenih statusnih promjena i izdvajanja Opće županijske bolnice Pakrac i bolnice hrvatskih veterana iz Opće županijske bolnice Požega te izdvajanja Opće bolnice Nova Gradiška iz Opće bolnice „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod, tijekom 2018. godine predviđene su postelje namijenjene obavljanju palijativne skrbi i u novoosnovanim bolničkim zdravstvenim ustanovama.

Ujedno su Mrežom javne zdravstvene službe predviđene postelje za obavljanje palijativne skrbi i u ustanovi za palijativnu skrb Hospicij „Marija Krucifiksa Kozulić“ u Rijeci kao i u stacionarima domova zdravlja.

Provode se i pilot-projekti u Domu zdravlja Primorsko-goranske županije, Domu zdravlja Vinkovci, Domu zdravlja Vukovar, Domu zdravlja Dubrovnik, Domu zdravlja Krapinsko-zagorske županije i Domu zdravlja Zagreb-Centar (od deset početnih pilot-projekata mobilnih palijativnih timova), koji su financirani posebnim programom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a prestaju ugovaranjem timova u redovnoj djelatnosti palijativne skrbi.

U bolnicama djeluje i 31 ambulanta za bol, a na području Republike Hrvatske imamo i 47 besplatnih posudionica pomagala te 16 organizacija volontera u palijativnoj skrbi.

Pravilnikom o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti propisani su minimalni uvjeti koje mora ispuniti ustanova za obavljanje palijativne skrbi.

Mobilni palijativni timovi provode specijalističku razinu palijativne skrbi i predviđeni su Mrežom javne zdravstvene službe uz koordinatore za palijativnu skrb na primarnoj razini zdravstvene zaštite.

Za ugovorene timove u djelatnosti palijativne skrbi osigurana su sredstva Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. U skladu s Mrežom koordinatora za palijativnu skrb, na primarnoj razini zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj, a s obzirom na planiranu dinamiku uspostave koordinatora palijativne skrbi i mobilnih timova, HZZO je za 2017. godinu planirao sredstva u iznosu od 8.000.000 kn, za 2018. godinu u iznosu od 14.000.000 kn i za 2019. u iznosu od 28.400.000 kn. Za palijativnu zdravstvenu skrb, koju na primarnoj razini provode patronažne sestre i medicinske sestre u djelatnosti zdravstvene njege u kući, sredstva su planirana u okviru ukupnog iznosa za redovite djelatnosti patronažne zdravstvene zaštite i zdravstvene njege u kući, i to za 2017. godinu od 29.412.000,00 kn, za 2018. godinu od 29.559.000,00 kn te za 2019. godinu od 29.707.000,00 kn, koja obuhvaćaju, među ostalim, sredstva za provođenje 15 djelatnosti primarne zdravstvene zaštite te sredstva za stacionarnu zdravstvenu zaštitu, kojom je obuhvaćeno i provođenje zdravstvene zaštite palijativnih bolesnika u 29 bolničkih zdravstvenih ustanova za ukupno 352 postelje kao i djelatnost Referentnog centra Ministarstva zdravstva za zaštitu zdravlja starijih osoba, koji provodiaktivnosti za tri gerontološko-javnozdravstvena interdisciplinarna tima, za izradbu programa praćenja i proučavanja zdravstvenih potreba za palijativnom skrbi starijih osoba.

U svrhu standardiziranja edukacije o palijativnoj skrbi u Republici Hrvatskoj, strukovne komore (Hrvatska liječnička komora, Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatska komora fizioterapeuta, Hrvatska psihološka komora, Hrvatska komora socijalnih radnika, Hrvatska komora zdravstvenih radnika i Hrvatska ljekarnička komora) pokrenule su inicijativu za izradu programa za edukaciju i kataloga kompetencija u palijativnoj skrbi. U tijeku je usvajanje prijedloga programa edukacije i kataloga kompetencija za navedena područja.

S obzirom na to da su za razvoj i pružanje palijativne skrbi nužne stručne smjernice, 2014. godine Ministarstvo zdravstva pokrenulo je inicijativu za njihovu izradu za sve djelatnosti koje sudjeluju u pružanju palijativne skrbi te uputilo poziv stručnim društvima i komorama da dostave svoje prijedloge, a neke su stručne smjernice i izrađene. Do definiranja i usvajanja hrvatskih nacionalnih smjernica, Ministarstvo zdravstva uputilo je preporuke za korištenje postojećih priznatih svjetskih i europskih smjernica o prepoznavanju palijativnog bolesnikaGSF-PIG (Gold Standards Framework – Prognostic Indicator Guidance), kao temeljnog alata za podršku ranijem prepoznavanju pacijenata koji se približavaju kraju života, te SPICT, CriSTAL i QUICK GUIDE, kao pomoćnih alata. Koriste se i drugi alati i smjernice za priopćavanje loših vijesti, sagledavanje simptoma, pružanje pojedinih oblika skrbi i dr.

Hrvatski zavod za hitnu medicinu objavio je Nacionalne smjernice za rad izvanbolničke i bolničke hitne medicinske službe s bolesnicima kojima je potrebna palijativna skrb, a koje su namijenjene zdravstvenim radnicima u hitnoj medicinskoj službi.

Ujedno je u novom Nacionalnom programu predviđena izrada strateških smjernica razvoja palijativne skrbi djece u Republici Hrvatskoj, temeljenih na IMPaCCT standardima razvoja pedijatrijske palijativne skrbi u Europi.

Edukacija o palijativnoj skrbi razvija se na nekoliko razina. Na razini fakulteta postoji edukacija o palijativnoj skrbi u obliku obveznog ili izbornog predmeta, i to na studijima medicine, sestrinstva, socijalnog rada i dr. Ujedno Medicinski fakultet u Zagrebu (putem Centra za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine – CEPAMET) kao i medicinski fakulteti u Splitu i Osijeku te Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci i Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu imaju dodatne predmete o palijativnoj skrbi ili tečajeve trajnog usavršavanja za sve profesionalce i volontere koji sudjeluju u palijativnoj skrbi. Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu ima uvrštenu palijativnu skrb unutar obveznog predmeta o ljekarničkoj skrbi. Nadalje, edukacije o palijativnoj skrbi često se u obliku radionica, predavanja ili tečajeva održavaju u bolnicama, domovima zdravlja, domovima za starije te drugim ustanovama u organizaciji samih ustanova za svoje djelatnike.

Udruge za palijativnu skrb također sudjeluju u organizaciji i provedbi edukacija za volontere, ali i profesionalce i građane. U lokalnim zajednicama diljem Hrvatske organizirana su mnogobrojna predavanja i tribine, nastupi u medijima te druge aktivnosti za informiranje javnosti, čime se podignula svijest stanovnika naše zemlje o važnosti i dostupnosti palijativne skrbi.

Do danas je u Centru za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine (CEPAMET) Medicinskog fakulteta u Zagrebu oko 560 osoba različitih struka iz cijele Hrvatske (liječnici, medicinske sestre, psiholozi, socijalni radnici, duhovnici, ljekarnici i dr.) završilo tečaj „Osnove palijativne medicine“, tečaj „Komunikacijske vještine u onkologiji i palijativnoj medicini“ završilo je 250 kolega, a tečaj „Psihološki aspekti u palijativnoj medicini“ 100 osoba.

Na Medicinskom fakultetu u Zagrebu već deset godina održava se i poslijediplomski tečaj trajne edukacije liječnika prve kategorije „Liječenje boli djece i palijativna skrb“, na kojem je stotinjak liječnika, ali i psihologa i socijalnih radnika educirano o posebnostima pedijatrijske palijativne skrbi.

Prijedlog je da strukovne komore donesu pravilnike o dodatnom usavršavanju, kao horizontalni oblik edukacije za članove palijativnog tima.

Također je važno senzibilizirati javnost, nevladine i vjerske udruge da se aktivno uključe u sustav palijativne skrbi, putem sustava volontiranja ili savjetovališta za bolesnike i obitelj.

  1. Plan u najvećem dijelu ponavlja ono što već piše u usvojenim strateškim dokumentima o razvoju palijative, dok ne govori gotovo ništa o palijativnoj onkologiji kao niti onkološkoj palijativi.

    Ne definiraju se mjere po razinama palijativne skrbi: palijativni način razmišljanja, palijativni pristup, opća palijativna skrb, specijalna palijativna skrb.

    Ogromnu većinu palijativne skrbi pruža onkološki liječnički, sestrinski i drugi kadar na svojim odjelima i u ambulantama. Tek mali postotak onkoloških pacijenata treba specijalističku palijativu koju pružaju bolnički i vanbolnički timovi, te odjeli za palijativnu skrb.

    Obavezno uvrstiti mjeru istraživanja stavova o umiranju, te stavova i informiranosti o palijativi među svima zaposlenima koji rade s onkološkim pacijentima u punom radnom vremenu, uključivo i nezdravstveni kadar (spremačice, nosači idr.).

    Također, za sve te zaposlenike obavezno uvrstiti mjeru kliničke supervizije.

    Itd.

    Ukratko, ovaj dio plana iziskuje temeljitu doradu nakon široke konzultacije (minimalno, nekoliko krugova radionica te fokus grupe) s profesionalcima koji u palijativi rade u punom opsegu svog radnog vremena, i kojih u Hrvatskoj danas ima nekoliko stotina.

    Prof. dr. sc. Karmen Lončarek, dr. med.
    Zavod za palijativnu medicinu KBC Rijeka

  2. U OC Dubrovnik je bilo moguće zadržavanje 21 dan na odjelu palijativne skrbi .( Nisam sigurna da li je u posljednje vrijeme došlo do promjene)
    Mislim da je nemoguće odredit koliko će dugo netko živjeti kad bolest već toliko uznapreduje da bolesniku nije moguće pružiti odgovarajuću skrb u kući
    pa da je ograničavanje broja dana loša praksa.
    Sve ostalo , od uređenja prostora do medicinskih sestara, može poslužiti kao izvrstan primjer kako organirizati palijativnu skrb.

  3. Predlaže se navod 2. mjere promijeniti tako da glasi: Temeljem broja stanovnika i broja umrlih u pojedinim županijama procijeniti potreban broj resursa u palijativnoj skrbi.
    U mjeri 4. potrebno je navesti konkretne mjere na koje se odnosi.
    U poglavlju trenutno stanje i predviđeni planovi predlaže se zamijeniti podatke s ažuriranim podacima:
    Na dan 31. listopada 2018. godine s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje ugovoreno je 29 koordinatora za palijativnu skrb i 21 mobilni palijativni tim.
    U 17 županija ( 25 domova zdravlja) izdano je rješenje za obavljanje djelatnosti palijativne skrbi na primarnoj razini u Varaždinskoj, Požeško – slavonskoj, Osječko-baranjskoj, Međimurskoj, Istarskoj, Karlovačkoj, Vukovarsko-srijemskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Zadarskoj, Primorsko-goranskoj, Šibensko-kninskoj, Sisačko-moslavačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj, Zagrebačkoj županiji i Gradu Zagrebu, za 25 domova zdravlja ( Dom zdravlja Varaždinske županije, Dom zdravlja Požeško – slavonske županije- ispostave Pakrac i Požega, Dom zdravlja Osijek, Dom zdravlja Čakovec, Istarski domovi zdravlja, DZ Karlovac, Dom zdravlja Vinkovci, Dom zdravlja Vukovar, Dom zdravlja Županja, Dom zdravlja Dubrovnik, Dom zdravlja Korčula, Dom zdravlja Zadarske županije, Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Dom zdravlja Primorsko-goranske županije, Dom zdravlja Knin, Dom zdravlja Šibenik, Dom zdravlja Kutina, Dom zdravlja Sisak, Dom zdravlja Virovitičko-podravske županije, Dom zdravlja Slavonski Brod, Dom zdravlja Zagreb-Zapad, Dom zdravlja Zagreb-Istok i Dom zdravlja Zagrebačke županije).
    Kod navoda pilot projekata koji se financiraju kao posebni programi s HZZO-om predlaže se zamijeniti ažuriranim podacima:
    Na dan 31. listopada 2018. godine preostala su dva mobilna palijativna tima iz pilot projekta koji su financirani kroz posebni program HZZO-a, do ugovaranja koordinatora za palijativnu skrb i mobilnog palijativnog tima, odnosno do sljedećeg ugovornog razdoblja, u Domu zdravlja Vinkovci i Domu zdravlja Zagreb-Centar.

  4. U dokumentu nedostaje dio koji se odnosi na onkološki pristup palijativne skrbi koji bi obuhvaćao stavove oko palijativne kemoterapije, zračenja, transfuzija krvi, suvišnih dijagnostičkih pretraga, hitnih stanja, protokole priopćavanja vijesti o stanju bolesnika, kontrolu primjene, dio koji se odnosi na organiziranje palijativnog onkološkog odjela te planiranje hitnih prijema kada se radi o hitnim stanjima (npr.sy gornje šuplje vene, kompresivne mijelopatije itd..), snimanje stanja, prijedlog modela rada. Ujedno, potrebno je istaknuti potrebu za edukacijom onkologa iz palijativne skrbi, kao i potrebu za edukacijom svih zdravstvenih radnika najmanje iz palijativnog pristupa.
    Ujedno, u mjeri 1, vezano uz izmjenu Mreže javne zdravstvene službe, potrebno je preformulirati tekst prema pravnom izričaju „Potrebe izmjene Mreže utvrđuje i predlaže nadležna županija“.
    U mjeri 4. vezano uz sredstva državnog proračuna, potrebno je definirati mjere prema financiranju. Kapaciteti sukladno Mreži su financirani od strane HZZO-a.
    Predloženo je kod navoda resursa u palijativnoj skrbi, budući da je ugovaranje na mjesečnoj razini, ažurirati podatke na dan 31.12.2018..

    Povjerenstvo za palijativnu skrb Ministarstva zdravstva

  5. Nacionalni plan protiv raka (NPPR) – Republika Hrvatska -IZMJENA
    18. PALIJATIVNA SKRB
    Prema definiciji Europskog društva za palijativnu skrb (engl. European Association for Palliative Care) te Svjetske zdravstvene organizacije palijativna skrb koristi se i podrazumijeva:
    • Palijativna skrb je pristup koji poboljšava kvalitetu života bolesnika i njihovih obitelji suočenih s problemima neizlječivih, uznapredovalih bolesti, putem sprječavanja i ublažavanja patnje pomoću ranog prepoznavanja i besprijekorne prosudbe te liječenja boli i drugih problema – fizičkih, psihosocijalnih i duhovnih. Palijativna skrb je interdisciplinarna u svom pristupu te svojim djelokrugom obuhvaća bolesnika, obitelj i zajednicu. Palijativna skrb obuhvaća zbrinjavanje bolesnikovih potreba gdje god da se za njega skrbi, bilo kod kuće ili u ustanovi.
    • Palijativna skrb afirmira život, a smrt smatra sastavnim dijelom života, koji dolazi na kraju, ona smrt ne ubrzava niti je odgađa. Ona nastoji očuvati najbolju moguću kvalitetu života sve do smrti.
    Ciljevi :
    Opći cilj: Usklađivanje s Nacionalnim programom razvoja palijativne skrb u RH i definiranje specifičnosti onkologije unutar sustava palijativne skrbi.
    1.Procjena općih i specifičnih potreba za palijativnom skrbi u onkologiji
    2.Procjena resursa za pružanje opće palijativne skrbi u okviru onkološke djelatnosti
    3. Procjena resursa specijalističke palijativne skrbi na određenom području
    4. Reguliranje sustava za pružanje palijativne skrbi onkoloških bolesnika
    5. Osiguravanje pružanja kontinuirane palijativne skrbi za onkološke bolesnike
    6.Izgradnja i unapređenje kapaciteta palijativne skrbi u onkologiji
    7. Praćenje , vrednovanje i znanstveno istraživanje u palijativnoj skrbi

    Mjere:
    Cilj 1: Procjena općih i specifičnih potreba za palijativnom skrbi u onkologiji
    Mjere:
    1.1. Definirati broj umrlih onkoloških bolesnika po dobi, dijagnozi, mjestu smrti u suradnji HZZJZ i ostalim službama
    1.2. Utvrditi potrebe vulnerabilnih skupina ( djeca, branitelji, odoljeli od demencije, psihijatrijski bolesnici, itd.)
    Cilj 2: Procjena resursa za pružanje opće palijativne skrbi u okviru onkološke djelatnosti

    Mjere:
    2.1.Definirati resurse na razini primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite – broj kreveta, broj odjela, broj dnevnih bolnica, broj onkoloških ambulanta, broj službi za podršku( socijalni radnik, psiholog, duhovnik, udruge volontera) na određenom području
    2.2. Definirati broj zaposlenih u pojedinoj službi
    2.3. Ostvariti minimalne uvijete u pogledu prostora i zaposlenika u određenoj službi onkologije
    2.4. Definirati resurse koji nedostaju za rad s palijativnim bolesnicima u službama onkologije
    Cilj 3: Procjena resursa specijalističke palijativne skrbi na određenom području
    Mjere:
    3.1. U suradnji s koordinatorima za palijativnu skrb u županiji definirati postojeće službe specijalističke palijativne skrbi
    3.2. Informirati službe onkologije o postojećim resursima specijalističke palijativne skrbi na određenom području
    Cilj 4: Reguliranje sustava za pružanje palijativne skrbi onkoloških bolesnika
    Mjere:
    4.1. Definirati postojeće procedure u radu s onkološkim bolesnicima
    4.2. Definirati potrebne nove protokole i smjernice u radu s onkološkim palijativnim bolesnicima
    4.3. Izraditi protokole i uskladiti ih s postojećim smjernicama i protokolima u palijativnoj skrbi ( protokoli prijema, protokoli saopćavanja loše vijesti, protokol planiranog otpusta i dr.)
    4.4. Doraditi informatičke programe za rad s palijativnim bolesnicima s obzirom na specifičnosti palijativne skrbi
    4.5. Sagledati etičke dileme i započeti pripremu za donošenje etičke regulative vezano uz palijativnu skrbi ( autonomija bolesnika, biološki testament, saopćavanje loše vijesti, uzaludni postupci, distanazija, palijativna sedacija)
    4.6. Osigurati sredstva za financiranje prostora, opreme i osoblja potrebnog za provođenje opće palijativne skrbi u službama onkologije ( potreban broj osoblja, omogućavanje boravka obitelji uz palijativnoga bolesnika 24/7, ”tiha soba” i dr.)
    Cilj 5: Osiguravanje pružanja kontinuirane palijativne skrbi za onkološke bolesnike
    5.1. Pravovremeno prepoznati palijativne bolesnike prema postojećim smjernicama i alatima za prepoznavanje
    5.2. Prijavljivati onkološke palijativne bolesnike u Županijsku bazu podataka o palijativnim bolesnicima
    5.3. Kontinuirano ostvarivati suradnju s postojećim specijalističkim službama palijativne skrbi u razvoju i pružanju palijativne skrbi (”preuzimanju” bolesnika, planirani otpust, zajednički sastanci o suradnji i planiranju skrbi)
    5.4. Zajednički izrađivati smjernice i protokole za pružanje kontinuirane palijativne skrbi u suradnji s specijalističkim službama palijativne skrbi
    5.5. Definirati način informiranja onkoloških bolesnika i njihovih obitelji o postojećem sustavu za palijativnu skrb na određenom području
    5.6. Definirati način informiranja o postojećem sustavu za palijativnu skrb na određenom području
    Cilj 6: Izgradnja i unapređenje kapaciteta palijativne skrbi u onkologiji
    6.1. Procijeniti stavove i znanja o palijativnoj skrbi svih zaposlenika onkoloških službi ( zdravstvenih i nezdravstvenih )
    6.2. Definirati način informiranja svih djelatnika onkoloških službi o postojećem sustavu palijativne skrbi na određenom području
    6.3.Usvojiti plan edukacije o palijativnoj skrb svih zaposlenika u onkološkim službama u skladu s nacionalnim planom edukacije u palijativnoj skrbi i smjernicama Europskog udruženja palijativne skrbi (EAPC).
    6.4. Provoditi edukacije unutar pojedine onkološke službe prema smjernicama usklađenog plana edukacije
    6.5. Organizirati supervizije za djelatnike onkoloških službi
    6.6. Izraditi edukacijsko-promotivne materijale u suradnji s koordinatorom za palijativnu skrb i službama palijativne skrbi
    Cilj 7: Praćenje , vrednovanje i znanstveno istraživanje u palijativnoj skrbi
    7.1. Definirati indikatore i procedure za nadzor kvalitete pružanja opće palijativne skrbi u onkološkim službama
    7.2. Sudjelovati u istraživanjima vezanim za palijativnu skrb i onkologiju

    Mreža
    Vlada Republike Hrvatske usvojila je Nacionalni program razvoja palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj 2017. – 2020. koji je nastavak provedbe započetih aktivnosti prema Strateškom planu razvoja palijativne skrbi za razdoblje od 2014. do 2016.g.
    Sukladno Nacionalnom programu razvoja palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj 2017-2020. Definirane su tri razine palijativne skrbi: palijativni pristup (informiranost o postojanju palijativne skrbi, što uključuje, koje su dobrobiti, gdje se nalazi), opća (profesionalci kojima palijativna skrb nije primarni posao nego u svom radu češće sudjeluju u skrbi za palijativne bolesnike, imaju osnovna znanja iz palijativne skrbi te znaju prepoznati i riješiti nekomplicirane simptome) i specijalistička palijativna skrb (dobro educirani profesionalci koji se isključivo bave palijativnom skrbi, rješavaju kompleksne situacije i simptome iz područja palijativne skrbi).
    Broj i raspored specijalističkih službi za palijativnu skrb sadržan je u Mreži javne zdravstvene službe. Mrežom javne zdravstvene službe na primarnoj razini zdravstvene zaštite predviđeno je 55 koordinatora za palijativnu skrb i mobilnih palijativnih timova i 67 palijativnih postelja u stacionarima domova zdravlja. U stacionarnoj zdravstvenoj zaštiti predviđene su 352 palijativne postelje u bolničkim ustanovama i 14 postelja u ustanovi za palijativnu skrb hospicij „Marija Krucifiksa Kozulić“.

    Trenutno stanje
    Na dan 31. listopada2018. godine s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje ugovoreno je 29 koordinatora za palijativnu skrb i 21 mobilni palijativni tim. U 17 županija ( 25 domova zdravlja) izdano je rješenje za obavljanje djelatnosti palijativne skrbi na primarnoj razini u Varaždinskoj, Požeško – slavonskoj, Osječko-baranjskoj, Međimurskoj, Istarskoj, Karlovačkoj, Vukovarsko-srijemskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Zadarskoj, Primorsko-goranskoj, Šibensko-kninskoj, Sisačko-moslavačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj, Zagrebačkoj županiji i Gradu Zagrebu, za 25 domova zdravlja ( Dom zdravlja Varaždinske županije, Dom zdravlja Požeško – slavonske županije- ispostave Pakrac i Požega, Dom zdravlja Osijek, Dom zdravlja Čakovec, Istarski domovi zdravlja, DZ Karlovac, Dom zdravlja Vinkovci, Dom zdravlja Vukovar, Dom zdravlja Županja, Dom zdravlja Dubrovnik, Dom zdravlja Korčula, Dom zdravlja Zadarske županije, Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Dom zdravlja Primorsko-goranske županije, Dom zdravlja Knin, Dom zdravlja Šibenik, Dom zdravlja Kutina, Dom zdravlja Sisak, Dom zdravlja Virovitičko-podravske županije, Dom zdravlja Slavonski Brod, Dom zdravlja Zagreb-Zapad, Dom zdravlja Zagreb-Istok i Dom zdravlja Zagrebačke županije). Preostala su dva mobilna palijativna tima iz pilot projekta koji su financirani kroz posebni program, do ugovaranja koordinatora i mobilnog palijativnog tima, odnosno sljedećeg ugovornog razdoblja, u Domu zdravlja Vinkovci i domu zdravlja Zagreb-Centra.
    Imenovano je 22 bolničkih timova u palijativnoj skrbi u Istarskoj, Karlovačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Međimurskoj, Požeško-slavonskoj, Primorsko-goranskoj, Sisačko-moslavačkoj, Varaždinskoj, Vukovarsko-srijemskoj županiji i Gradu Zagrebu.
    U bolnicama djeluje i 31 ambulanta za bol, a na području Republike Hrvatske imamo i 47 besplatnih posudionica pomagala i 16 organizacija volontera u palijativnoj skrbi.

    Edukacija
    U svrhu standardiziranja edukacije o palijativnoj skrbi u Republici Hrvatskoj pokrenuta je inicijativa za izradu programa za edukaciju i kataloga kompetencija u palijativnoj skrbi od strane strukovnih komora (Hrvatska liječnička komora, Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatska komora fizioterapeuta, Hrvatska psihološka komora, Hrvatska komora socijalnih radnika, Hrvatska komora zdravstvenih radnika i Hrvatska ljekarnička komora). U tijeku je usvajanje prijedloga programa edukacije i kataloga kompetencija za navedena područja.
    Edukacija o palijativnoj skrbi razvija se na nekoliko razina. Na razini fakulteta postoji edukacija o palijativnoj skrbi u obliku obveznog ili izbornog predmeta i to na studiju medicine, sestrinstva, socijalnog rada i dr. Ujedno, Medicinski fakultet u Zagrebu (putem Centra za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine – CEPAMET-a), Splitu i Osijeku te Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci i Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu imaju dodatne predmete o palijativnoj skrbi ili tečajeve trajnog usavršavanja za sve profesionalce i volontere koji sudjeluju u palijativnoj skrbi. Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu ima uvrštenu palijativnu skrb unutar obveznog predmeta ljekarnička skrb. Nadalje, edukacije o palijativnoj skrbi često se u obliku radionica, predavanja ili tečajeva održavaju u bolnicama, domovima zdravlja, domovima za starije te drugim ustanovama u organizaciji samih ustanova za svoje djelatnike.
    Udruge za palijativnu skrb također sudjeluju u organizaciji i provedbi edukacija za volontere, ali i profesionalce i građane. U lokalnim zajednicama diljem Republike Hrvatske organizirana su brojna predavanja i tribine, nastupi u medijima te druge aktivnosti za informiranje javnosti čime se podigla svijest stanovnika naše zemlje o važnosti i dostupnosti palijativne skrbi.
    Razvoj smjernica za rad u p.s.
    Kako su za razvoj i pružanje palijativne skrbi neophodne stručne smjernice 2014. godine Ministarstvo zdravstva pokrenulo je inicijativu za izradu stručnih smjernica za sve djelatnosti koje sudjeluju u pružanju palijativne skrbi te uputilo poziv stručnim društvima i komorama da dostave svoje prijedloge te su neke stručne smjernice i izrađene. Do definiranja i usvajanja hrvatskih nacionalnih smjernica Ministarstvo zdravstva je uputilo preporuke za korištenje postojećih priznatih svjetskih i europskih smjernica o prepoznavanju palijativnog bolesnika GSF-PIG (Gold Standards Framework – Prognostic Indicator Guidance) kao temeljnog alata za podršku ranijem prepoznavanju pacijenata koji se približavaju kraju života i SPICT, CriSTAL i QUICK GUIDE, kao pomoćnih alata. Koriste se i drugi alati i smjernice za priopćavanje loših vijesti, sagledavanju simptoma, pružanju pojedinih oblika skrbi i dr.
    Hrvatski zavod za hitnu medicinu objavio je Nacionalne smjernice za rad izvanbolničke i bolničke hitne medicinske službe s bolesnicima kojima je potrebna palijativna skrb, koje su namijenjene zdravstvenim radnicima u hitnoj medicinskoj službi.
    Ministarstvo zdravstva u suradnji s Hrvatskom komorom medicinskih sestara je 2017. godine objavilo Vodič: Centar za koordinaciju/koordinator palijativne skrbi u županiji. Priručnik je namijenjen koordinatorima kao ključnim dionicima palijativne skrbi u županiji te mu je cilj usklađivanje rada koordinatora i ujednačen i standardiziran razvoj palijativne skrbi na području cijele Republike Hrvatske.
    Ujedno u novom Nacionalnom programu predviđena je izrada strateških smjernica razvoja palijativne skrbi djece u Republici Hrvatskoj temeljene na IMPaCCT standardima razvoja pedijatrijske palijativne skrbi u Europi.

Javna rasprava je završena.